Članak

U Varaždinu održan Okrugli stol

Potreba za obrazovanjem u sektoru tekstil/odjeća/koža/obuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Agata Vinčić, Suzana Kutnjak

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet u suradnji s Gradom Varaždinom i Varaždinskom županijom u Gradskom muzeju Varaždin. organizirao je 13. lipnja 2018. u Varaždinu Okrugli stol s temom:

Potreba za obrazovanjem u sektoru tekstil/odjeća/koža/obuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U realizaciji Okruglog stola sudjelovali su predstavnici iz gospodarstva, uglednih tvrtki iz sektora tekstila/kože/odjeće/obuće: direktor varaždinske tvrtke Midal i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina, predsjednica NO tvrtke Ivančica d.d. Nada Zver, tehnički direktor tvrtke Jelen Professional d.o.o. Zdravko Đunđek, direktor za kadrovske poslove tvrtke Boxmark Leather d.o.o. Marijan Batina, referentica za ljudske resurse tvrtke Comprom Plus d.o.o. Elvira Rožmarić, vlasnik obrta i predsjednik NO Obrtničke komore Zagreb Renato Bočak, ministrica Ministarstva znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sandra Bischof, dekan Fakulteta organizacije i informatike Neven Vrček, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin Dražen Košćak, Gospodarske škole Čakovec Renato Vinko, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Zlatan Avar, zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, predstojnica HZZ, Regionalnog ureda Varaždin Branka Šaško, poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Josip Trzec, predsjednik Obrtničke komore Varaždin Mario Milak.

Prisutni su bili mnogi zainteresirani  za ovu temu, među njima i studenti stručnih studija TTF-a u Varaždinu, a imali su priliku vidjeti izložbu studentskih radova, mnogi od njih izrađeni su u suradnji s gospodarstvom.

Pozdrave okupljenima uputili su dogradonačelnik Z. Avar, dožupan T. Paljak i ministrica B. Divjak.

Moderatori Okruglog stola bili su M. Lešina i S. Bischof, koji su u uvodnom dijelu prikazali zanimljive podatke o industriji i obrazovanju u ovom sektoru.

M. Lešina se osvrnuo na razvoj ove industrije u Hrvatskoj naglasivši da je u sjevernoj regiji smješteno oko 80 % ukupnih kapaciteta. Intenzivna industrijalizacija započela je 1970-ih godina sa taktičkim partnerstvom, vrhunac je dosegnut u 1980-im, a opadajući trend u 1990-im godinama.

Tijekom 2000-ih dolazi do stagnacije te postupnog razvoja uvođenjem novog poslovnog modela i stvaranjem strateške unije, a krajem 2010-ih godina uvođenja novog modela – mrežne organizacije. U posljednjem desetljeću industrijska proizvodnja kožno-prerađivačkog sektora je stabilna, gospodarski pokazatelji su konstantni. Prema njegovom viđenju tendencije u sektoru su: tradicionalna eksternalizacija, poslovi tzv. plavih ovratnika, strateško partnerstvo i poslovi tzv. bijelih ovratnika. Perspektive ovog sektora, koji je radno intenzivan i izvozno orijentiran, g. Lešina je prikazao u tablici 1.

Taktičko partnerstvo Strateška unija Mrežna organizacija
Cilj Stjecanje novih znanja i vještina Stvaranje nove dodane vrijednosti Bolja buduća tržišna pozicija
Međusobni odnosi Združivanje oko eksternalizirane funkcije Eksternalizator je lider, eksternalizant s njime usklađuje svoju strategiju i poslovnu politiku Poduzeća su ravnopravni partneri i usklađuju strategiju i viziju
Mjerilo uspjeha Veća produktivnost i unaprjeđivanje procesa Nove komparativne prednosti i dodana vrijednost Inovacije i stvaranje novog tržišta
Povjerenje Utemeljeno na kompetencijama oko eksternalizirane funkcije Visoko i obostrano Maksimalno

Tablica 1: Perspektive kožno-prerađivačke industrije Republike Hrvatske

 

Dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta S. Bischof u uvodu je naglasila važnost nastavnog i znanstvenog rada i suradnje sukladno potrebama društvenog i gospodarskog razvoja te usklađenosti s potrebama tržišta. Istaknula je da TTF pripada STEM području, odnosno da se tekstilna i obućarska tehnologija na zanimljiv način isprepliću s područjem znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematika, a dodatkom dizajna, odnosno umjetnosti ulazi u tzv. STEAM područje. Od 1990-ih godina opada zanimanje mladih za ovo područje, a jedna od mjera koju provodi TTF je popularizacija znanosti putem Dana otvorenih vrata Fakulteta, zasebno i Studijske jedinice Varaždin, Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil, ali i brojnih radionica namijenjenih svim dobnim uzrastima. Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet na stručnom studiju u Varaždinu obrazuje stručnjake tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije, odnosno dizajna obuće.

SWOT analiza Stručnog studija tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije TTF-a je ukazala na prednosti u tradiciji, iskustvu, vještinama i okruženju jer je većina industrije sektora tekstila/odjeća/kože/obuće smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Nedostaci se uočavaju u lošem imidžu sektora, prostornoj problematici i ukupnim kapacitetima. Međutim, postoje mogućnosti koje se trebaju što više iskoristiti, u prvom redu je to liderstvo u regiji, suradnja na projektima i javno-društveno partnerstvo. Pritom se uočavaju i mogući rizici, a najvažniji od njih je zainteresiranost mladih za obrazovanje u ovom području, što je ključno za održivost sektora i razlog zbog kojeg je sazvan ovaj okrugli stol. Podrška lokalne zajednice te ulaganja u sektor su također prepoznati kao rizik, iako prema dosadašnjim kontaktima lokalna zajednica uvjerava u svesrdnu podršku. Na smanjenje navedenih rizika utjecat će aktivnost TTF i dobra suradnja sa svim dionicima.

Dobra podloga za podizanje kapaciteta stručnih studija TTF-a u Varaždinu je to što je Europska unija, odnosno EURATEX među prvima donijela Strategiju inovacija i istraživanja za europsku industriju tekstila i odjeće još u 2016. godini. Ova Strategija naglašava značaj Industrije 4.0 i prednosti koje ona nudi tekstilnoj, odjevnoj i obućarskoj industriji. Ta koncepcija stavlja u centar „pametnu“ tvornicu (engl. Smart Factory) koja koristi informacijsku i komunikacijsku tehniku za vođenje proizvodnim i poslovnim procesima, sve u cilju dominacije na tržištu ostvarivanjem poboljšane kvalitete, nižih troškova i fleksibilnije proizvodnje. Da bi se išlo u korak s trendovima EU bit će potrebna evolucija radnih vještina i potrebnih znanja za sektor tekstila, odjeće, kože i obuće.

Buduća radna mjesta uglavnom će zahtijevati visoku ili srednju razinu kvalifikacija, zbog toga što se sektor u EU razvija prema visokoj vrijednosti dizajna i proizvodnih tehnika. Do 2025. se u EU prognozira potreba za 22 300 novih radnih mjesta visokokvalificiranih stručnjaka ovog sektora, 347 000 radnih mjesta (na kojima će doći do zamjene) sa srednjom kvalifikacijom, a 4 100 radnih mjesta niske razine kvalifikacije će biti zatvorena. Čak i sa smanjenjem ukupnog broja zaposlenih u sektoru tekstila/odjeće/kože/obuće predviđa se da će biti potrebno zamijeniti gotovo milijun radnika radi odlaska u mirovinu ili napuštanja sektora iz drugih razloga. Iz svega navedenog može se sa sigurnošću reći da će našim studentima, koje svoje obrazovanje stječu na TTF-u, budućnost biti otvorena za napredak i rad u struci.

Dekanica TTF-a je u završetku izlaganja naglasila da se u Hrvatskoj mora poboljšati imidž sektora, stvoriti pozitivna klima koja cijeni znanje, iskustvo i stručnost – što možemo postići samo provođenjem zajedničkih aktivnosti! Sinergiji akademskog i gospodarskog sektora s lokalnom zajednicom, posebnim mjerama i poticajima definiranjem deficitarnih zanimanja i dodjelama stipendija mogu se  potaknuti mladi ljudi na obrazovanje u ovom području.

Nakon uvodnih izlaganja započeta je rasprava u otvorenom ozračju. M. Lešina je naglasio da je gotovo u svim proizvođačkim sektorima uočen nedostatak stručno osposobljenih radnika i rukovodečeg inženjerskog kadra, što bi morao biti poticaj da obrazovanje, gospodarstvo, državna i lokalna vlast, ali i svi ostali zainteresirani – utvrde smjernice djelovanja. Iako gospodarski sektor nominalno izražava zainteresiranost za zapošljavanje novih kadrova ili dodatnom edukacijom postojećih kadrova, statistički podaci ne ukazuju na značajan pomak. Srednjoškolsko strukovno obrazovanje se suočava sa kontinuiranim smanjenjem interesa za zanimanja koja su najčešće nedovoljno plaćena, a čitav sektor je nazvan „problematičnim“. Direktnu posljedicu smanjenja broja učenika u srednjoškolskim strukovnim školama, osjeća i slijedeća obrazovna razina – visokoškolsko strukovno obrazovanje. Zbog toga su na ovom Okruglom stolu okupljeni svi dionici ovog lanca važnog za razvoj obrazovanja i konkurentnost sektora tekstil/odjeća/koža/obuća, kako bi zajednički došli do smjernica za poticanje razvoja.

Iz navedenih podataka vidljiva je neupitna potreba tržišta rada za radnicima srednjoškolske ali i visokoškolske razine obrazovanja. Za mišljenje i ocjenu stanja ovog profila učenika upitani su direktor Srednje strukovne škole Varaždin D. Košćak i Gospodarske škole Čakovec R. Vinko. D. Košćak je opisao stanje upisa u strukovne smjerove, koje je loše unatoč mnogim mjerama poduzetim u promociji škole i obrazovnih smjerova. Posebno je problematičan četverogodišnji smjer za modelare obuće koji je u direktnoj vezi sa stručnim studijem, iako Srednja strukovna škola Varaždin posjeduje izvrsno opremljenu radionicu koja im osigurava praksu u kući. R. Vinko je naglasio da se i u njihovoj školi izvodi kvalitetna nastava, da je oprema dobra te da učenici imaju mogućnosti iako se to često ne naziva praksa, steći praktična iskustva na vježbama pojedinih predmeta i radom na strojevima. Također je iznio činjenicu da bi uvođenje 4-godišnjih smjerova dovelo do zatvaranja 3-godišnjih prema sadašnjoj odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na ta razmišljanja je ministrica B. Divjak reagirala rekavši da uvođenjem tih smjerova ne bi trebali isključiti postojeće, budući da na tržištu rada trebaju kadrovi obaju profila srednjoškolskog obrazovanja. Dodala je da u promociji zanimanja treba istaknuti elemente atraktivnosti posla, a kvote planirati na razini lokalne zajednice. A što se tiče dualnog obrazovanja, istaknula je veliki problem nedostatka interesa poslodavaca za prihvatom učenika na naukovanje te da na tome trebamo raditi.

O stanju na Zavodu za zapošljavanje te kako se premali broj zanimanja u sektoru proglašava deficitarnim  govorila je B. Šaško. Istaknula je mjere koje provodi HZZ i koje su važne za zapošljavanje nezaposlenih – prekvalifikacija, samozapošljavanje, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i dr.  Mjere aktivne politike zapošljavanja se provode s ciljem povećanja stope zaposlenosti, usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te pojačanom aktivnošću informiranja sudionika na tržištu rada. Što se tiče proglašavanja zanimanja deficitarnim, pojasnila je da u HZZ analiziraju podaci, odnosno radi analiza i predviđa potreba tržišta rada za pojedina zanimanja, odnosno kvalifikacije. Analiza se provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka potražnja za određenim kvalifikacijama (vremenu provedenom na HZZ odnosno duljini čekanja zaposlenja i dr.) i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. Rezultat ovih analiza je izrada Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter – preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano (Preporuke HZZ šalje nadležnim ministarstvima). Nažalost, trenutno je deficitarnim proglašeno samo trogodišnje zanimanje krojač, a poslodavci se na prošlogodišnju anketu HZZ-a nisu odazvali što je protumačeno pomanjkanjem potreba s njihove strane.

Dogradonačelnik Z. Avar i dožupan T. Paljak osvrnuli su se na stanje sa stipendiranjem u Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji. Varaždinska županija najjača je po zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji u Hrvatskoj no po razinama plaća nije na vodećem mjestu baš zbog toga što ima jaku tekstilnu i kožarsko-prerađivačku industriji koje su na žalost one koje smanjuju prosjek plaća.

Gospoda Trzec i Milak su naveli sljedeća razmišljanja o temi Okruglog stola: nastaviti poticati djecu i roditelje za upis u  strukovna zanimanja, obrtnička zanimanja popularizirati u osnovnim školama i to puno prije nego u završnom razredu, raditi na rješavanju stigme da je obrtničko zanimanje manje vrijedno, nastojati  u sustavu sačuvati  obrazovanje za sve  postojeće deficitarne struke, bez obzira na eventualno premali broj učenika za sastavljanje razreda. Potrebano je širiti optimizam i entuzijazam kako bi se broj zainteresiranih za takva zanimanja povećao, a pritom očuvati nastavnički kadar, uvesti 4-godišnje školovanje za strukovna zanimanja i više praktične nastave ili naukovanja. Sukladno tome, nastavnički kadar treba pratiti razvoj struke i educirati kadar sposoban udovoljiti zahtjevima tržišta rada. Stimuliranje licenciranja radiona i preuzimanje njihove odgovornosti za kvalitetno naukovanje (obrtnika ili školskih radionica) također je važno u tom procesu obrazovanja. Rasterećenje gospodarstva i poslodavaca u cilju povećanja plaća i podizanja standarda zaposlenih je možda najvažniji preduvjet za povećanje zanimanja mladih za obrazovanje u ovom sektoru.

Izrazili su podršku  prijedlogu gospodarstvenika da za dodatno obrazovanje kadrova s radnim iskustvom i vještinama treba  imati jednostavniji pristup odnosno smanjiti administrativne poteškoće.

O stanju i potrebama za kadrovima u gospodarskom sektoru govorila je N. Zver, osvrnuvši se na tvrtku Ivančica, opisavši proizvodnju i proizvodni profil tvrtke te da bi u poboljšanju uvjeta poslovanja i podizanja razina neto plaća najvažnije bilo rasteretiti proizvodne tvrtke od prekomjernih davanja. Prevelika davanja smanjuju mogućnosti razvoja tvrtki koji žele investirati u razvoj svojih kadrova. Također se osvrnula na vlastito iskustvo u poticanju daljnjeg obrazovanja kadrova te stjecanja dodatnih znanja i vještina. Navela je da postoje mnoge administrativne prepreka za upis studenata starije dobi za koje smatra da se trebaju što prije otkloniti. Dekanica TTF-a S. Bischof se osvrnula na te riječi i obećala da će po tom pitanju učiniti sve što je moguće da se uklone neke administrativne prepreke uočene prijašnjih godina.

Realnom sektoru je upućeno pitanje o profilu kadrova za koje su im najveće potrebe te na mišljenje o studentima na stručnog praksi, načinu izvođenja i koliko stvarno mogu sudjelovati u vođenju studenata kroz proizvodne pogone i koliko im mogu vremena posvetiti u izučavanju procesa rada, kako bi njihove kompetencije po završetku studija bile što bolje.

Ispostavilo se da, iako postoji spremnost na prihvaćanje studenata na praksu, nije uvijek jednostavno kvalitetno ih voditi i mentorirati zbog brojnih radnih obaveza i nedostatka vremena. U tom smislu bi se trebalo s poslodavcima ili drugim odgovornim osobama u tom procesu razgovarat o nagrađivanju ili nekoj vrsti rasterećenja studentskih mentora u tvrtkama.

Budući da su i u obrazovnom sektoru svjesni da bi studenti mogli jako puno naučiti od rukovodećih kadrova, odnosno stručnjaka iz tvrtki ovog sektora, raspravljalo se o mogućnosti uključivanja stručnjaka u nastavni proces. U načelu su se svi sudionici s tim složili i pohvalili tu inicijativu.

Prišlić je upoznala prisutne s rezultatima ankete koju je HGK provela u ožujku 2018. kako bi se definirale realne potrebe i perspektive stručno obrazovanog kadra u kožarsko-prerađivačkoj industriji RH. Anketa je pokazala da su zaposleni u ovoj industrijskoj grani većinom (69 %) srednje trogodišnje i četverogodišnje stručne spreme, nezavršene i završene osnovne škole je 26%, a najmanje ima zaposlenih s višom i visokom stručnom spremom, a ova radno intenzivna industrija ima uglavnom zaposlenu žensku radnu snagu prosječne životne dobi od oko 45 godina. Pokazalo se da su velike potrebe za srednje stručno obrazovanim kadrom, no tvrtke koje žele proizvode s dodanom vrijednošću i razvojem vlastite modne marke iskazale su interes za studente koji bi završili preddiplomski sveučilišni studij (obućarske tehnologija), kao i preddiplomski sveučilišni studij (dizajn obuće).

Na temelju ovih spoznaja doneseni su i prijedlozi za nove programe –  izradu standarda zanimanja, revidiranje postojećih nastavnih programe. Potrebno je stručnu praksu uvesti od prve godine, a prijedlog je da to bude 2 dana tjedno. Također je potrebno povećati satnicu stručnih predmeta, a poduzeća trebaju osigurati uvjete za stručno vođenje učenika na stručnoj praksi, u sinergiji škola i poduzeća osigurati kvalitetu kvalifikacije s razinama kvalifikacije u drugim zemljama, provesti mjere na nacionalnoj razini radi promjene percepcije sektora, a prva mjera mora biti rasterećenje gospodarstvenika radi značajnijeg rasta neto plaća.

U svom završnom obraćanju ministrica B. Divjak je iznijela svoj komentar: „Planiranje budućih potreba nije jednostavan posao jer osim sadašnjeg stanja i potrebe za određenim kadrovima u obzir treba uzeti razvojne projekcije određenog područja, razvoj tehnologije općenito te razvojne strategije pojedinih regija. Pri tome u sjevernoj Hrvatskoj industrija tekstila i kože ima dugu tradiciju, a i TTF je svoj rad započeo u Varaždinu. Sada je važna podrška Grada i Županije, kao i lokalne industrije da se taj rad ne samo nastavi nego i razvije. U tom smislu važna jer suradnja i s drugim obrazovnim i visokoškolskim institucijama u Varaždinu i okolnim županijama. MZO će taj razvoj poduprijeti.

Posebno je naglasila važnost razvoja regionalnih centara kompetentnosti za koje je osigurano milijardu kuna do 2020. u pet prioritetnih područja. Među tim područjima nije tekstil i koža, ali za sljedeće programsko razdoblje od 2020. do 2027. takva mogućnost postoji.

Nadalje, programski ugovori koji se sklapaju sa sveučilištima na sljedeće četiri godine uzet će u obzir i potrebe za kadrovima i tu će se omogućiti povećanje kvota. U Europskom socijalnom fondu će se osigurati i dodatna razvojna sredstva za ona sveučilišta koja potpišu programske ugovore za razvoj programa koji se prepoznaju kao važni za gospodarski razvoj.

ZAKLJUČCI:

Zajedničkim kontinuiranim aktivnostima svih prisutnih dionika (akademski, gospodarski i javni sektor) nužno je provoditi dugoročne mjere za podizanje atraktivnosti čitavog sektora kojeg se prvenstveno karakterizira problematičnim (Industrijska strategija) i sektorom s najnižim plaćama. Pri tome je neophodni preduvjet rasterećenje gospodarstvenika u cilju povećanja neto plaća i podizanja standarda zaposlenih, a time i atraktivnosti sektora.

Izuzetno značajna mjera je kontinuirano poticanje djece i roditelja na upis u strukovna zanimanja, a jedna od mjera je dodjela stipendija od strane Županije, Grada, ali i gospodarstvenika.

Nastojati u sustavu sačuvati obrazovanje za sve postojeće deficitarne struke, ali i proširiti listu deficitarnih zanimanja u sektoru u kojem postoji iznimno velika potreba za stručnim kadrovima. Gospodarstvenici moraju jasno iskazati svoje potrebe u anketama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U provedenim anketama HGK, kao i na samom Skupu je izražena zainteresiranost poslodavca u podjednakoj mjeri za trogodišnja i četverogodišnja strukovna zanimanja. Zbog toga preduvjet za dobivanje dozvole od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvođenje četverogodišnjih programa ne bi trebao biti ukidanje dozvole za izvođenje trogodišnjih programa.

Neophodne su promjene u obrazovnim programima na način da se osigura veća zastupljenost stručnih predmeta i stručne prakse koju treba uvesti u nastavni program već od prve godine stručnog studija. Također treba studente pripremiti za preuzimanje rukovodećih funkcija i nuditi im dodatna znanja o organizaciji poslovanja, psihologiji proizvodnje, i unaprijediti njihove komunikacijske vještine.

Poslodavci iskazuju potrebu i spremnost na suradnju sa strukovnim školama i Stručnim studijem – prvenstveno kao podršku u nastavi angažiranjem stručnjaka iz gospodarstva i poglavito u provođenju stručne prakse.

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet je sukladno iskazanim zahtjevima poslodavaca  osigurao mogućnost izvođenja izvanrednog studija Tehnologija obuće, uz uvjet da zbog ekonomske isplativosti, broj kandidata za studij ne bude manji od deset.

Prateći sadržaj održanog Okruglog stola bila je Izložba radova studenata Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Studija u Varaždinu, smjera Dizajn obuće.

Izlagali su Lucija Valent, Lucija Šarić, Tina Elez, Patricija Milovac, Romana Cecarko, Iva Beč, Ivan Bijelić, Jelena Vidaček, Erik Bračko, Anja Bajuk Hampamer, Karla Dobranić, Tea Krišković, Ana Cesar, Marina Azenić, mentor Suzana Kutnjak-Mravlinčić dipl. ing.

Izloženi uzorci modela dječje, ženske i muške obuće realizirani su tijekom obavljanja stručne prakse studenata u tvornicama obuće: MIDAL d.o.o. Varaždin, IVANČICA d.d. Ivanec, JELEN PROFESIONAL d.o.o. Čakovec, MOD-DIZ OBUĆA d.o.o. Varaždin i PROIZVODNJA PG d.o.o. Prelog.

61 views
cool good eh love2 cute confused notgood numb disgusting fail